VINO – ono što niste znali

Vino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svježeg grožđa ili njegovog soka. Vino sadrži različite koncentracije alkohola (9-15 vol %), a sadrži i izvjestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija pretežno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu), koje se lako razgrađuju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva (u mokraći). Vino sadrži oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilično mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, naročito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina može se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna čaša (130 g) vina sadrži prosječno 90 kalorija – kao jedan sendvič.

DOVOLJNO JE 2 ČAŠE DNEVNO DA SE U ORGANIZAM UNESE 180 KALORIJA, ISTO KAO TANJUR TJESTENINE ZAČINJENE UMAKOM OD RAJČICE, ULJEM, ČEŠNJAKOM I PARMEZANOM, ALI TAKOVA PREHRANA VODI U ALKOHOLIZAM!

Vina sadrže različite količine vode (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i šećera (2-30 g/l).

KADA SE SMIJE, A KADA NE SMIJE PITI VINO?

Konzumirano u malim količinama vino izaziva osjećaj veselja. Stanice živčanog sustava su podražene te postoji osjećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad popraćena neprisebnošću. Konzumira li se u malim količinama, vino ima pozitivno djelovanje: podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoće), koji nije štetan za organizam. Napokon, vino potiče probavu, jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže probavu bjelančevina. U umjerenim količinama pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće (bijelo vino), međutim vino je alkoholno piće pa dovodi do nastajanja svih loših pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporučljive količine vina vrlo različite i zavise od individualnih mogućnosti, ipak se svi slažu da dozvoljena dnevna količina alkohola ne smije biti veća od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, što znači oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slučajevima kroničnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino štetnije od bijelog.

Zbog toga što nadražuje živčani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo naročito) je štetno u najvećem broju živčanih oboljenja.

Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slučaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakše unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s različitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan ljekoviti sastojak i složena vina s većim brojem ovih sastojaka.

Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a čuvaju se i održavaju svježa u bocama koje su do vrha napunjene i dobro začepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veća, ali danas iščezava. Osim toga, po međunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku “vina” zbog toga što bolesnik može steći naviku – ovisnost – pa postupno povećava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grožđem i druga.

VINO NIKAD NE PIJTE NA PRAZAN ŽELUDAC!

Dijetolozi preporučuju samo pola čaše po obroku tj. Jedna čaša za ručak ili za večeru. Ne preporuča se piti vino kao aperitiv. Na prazan želudac negativno djeluje na jetru, koja sadrže enzim koji može probaviti alkohol, pretvarajući ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam koristi na isti način kao i šećere, i izaziva osjećaj gladi. Bolji je sok od naranče ili rajčice: ima malo kalorija, a ne potiče apetit.

Enzim u jetri može ukloniti iz organizma zdravog muškarca 0,75 litre a u žena 0,5 litre alkohola dnevno. Više od te količine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoće, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen uništavati vlastita tkiva, počevši od jetre i gušterače. Neke namirnice imaju pozitivan učinak na konzumente vina: voćni šećeri i bjelančevine ( koje se nalaze u mesu, ribi, jajima, i mliječnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

Pijete li vino natašte, iritirati ćete sluznicu želuca, a to zbog toga što natašte brže prelazi u krv a još brže iz krvi u jetru. Jedna čaša na tašte prijeđe u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produžava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

Kalorije koje se unesu vinom su neiskorištene, ne pomažu radu mišića, jer alkohol sprečava gomilanje šećera koji je osnovna namirnica za mišiće. Zbog toga liječnici vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduše, na posredan način.

Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!

Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomažu u zaštiti protiv hladnoće! Alkohol, odmah nakon što smo ga popili daje varljivi osjećaj topline, budući da širi krvne žile, dok u dubini uzrokuje hlađenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojačano mokrenje; u engleskim pubovima gdje se pije velike količine piva, odlazak u zahod znači visoku kvalitetu pića.

Naši su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo pićem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom živčanog sustava. U stvarnosti, uzbuđenje koje se osjeća nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do činjenice da etanol utječe na strukturu mozga, koja određuje ponašanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjećaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.

ŽENE APSORBIRAJU ETANOL BRŽE OD MUŠKARCA - DAKLE BRŽE SE I OPIJU!

Velike količine alkohola štete srcu i jetri. Alkohol je opasniji noću! Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do večere alkohol je podnošljiv. Noću probavni sustav ima manje energije za probavu alkohola. Oni koji vjeruju da vino pomiješano s vodom ne škodi, žrtve su predrasuda. Količina alkohola se u takvom vinu ne mijenja a voda olakšava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija učinak alkohola.

Zadnjih nekoliko godina neprestano slušamo o tome kako je umjereno ispijanje vina dobro za zdravlje. Znanstvenici su potvrdili da crno vino smanjuje rizik od srčanih bolesti, štiti od moždanog udara, sprečava rak gušterače i čak djeluje protiv potencijalno fatalnih bakterija kao što su salmonela, e.coli i listerioza. Neka su vina zaista zdravija od drugih, ali je isto tako tvrdnja da su sva crna vina zdrava ipak samo mit.

Crno vino

Vjeruje se da su crna vina dobra za srce, no neka su ipak bolja od drugih. Za dobrobiti crnog vina uglavnom je zaslužan moćan antioksidans reveratrol koji se nalazi u kožici i sjemenkama grožđa. No iako u laboratorijskim uvjetima taj oksidans ima antikancerogena i antiupalna svojstva, da bi sve te dobrobiti zaista imale učinka dnevno bi trebalo popiti ogromne količine crnog vina, što svakako nije preporučljivo zbog brojnih drugih razloga.

Daleko važniji sastojak vina su polifenoli, kemijske tvari koje se nalaze u kožici i košticama grožđa. To je prirodni antioksidans koji štiti membrane svake stanice. Važan sastojak crnog vina su i procijanidi koji snižavaju krvni tlak i kolesterol i sprečavaju začepljenje krvnih žila. No da bi procijanidi imali takav učinak, grožđe zajedno s kožicom i sjemenkama mora ostati tijekom i poslije procesa fermentacije cijelo vrijeme u kontaktu s vinom.

Takva su najčešće vina sa Sardinije i Pirineja i područja Madirana u Francuskoj, kao i iz talijanskih pokrajina Sagrantino i Nebbiolo. Relativno veliku količina procijanida imaju i vina sorte cabernet sauvignon, dok crni pinot uglavnom ima najnižu količinu ovog poželjnog sastojka.

Bijela vina

Glavna razlika između bijelog i crnog vina je u načinu korištenja kožice grožđa. Kod crnog se kožica gnječi zajedno s 'mesom' grožđa, dok se kod bijelog kožica brzo uklanja. No bijelo vino ipak može imati zdravstvene blagodati zahvaljujući drugim vrstama polifenola koji se nalaze u njemu a koji snižavaju loš kolesterol. Bijela vina sadrže još i kalij koji snižava krvni tlak iako istu količinu možete dobiti i iz običnog voćnog soka.

No znanstvenici tvrde da bijelo vino zahvaljujući tvarima kao što su tirosol i kofeinska kiselina ima protuupalna svojstva i djeluje kao antioksidans, pa pomaže u sprečavanju osteoporoze i reumatskog artritisa. Iz tog je razloga preporučljivo popiti maksimalno dvije čašice dnevno, no sve preko toga je štetno.

Najbogatiji polifenolima je chardonnay, dok sauvignon blanc ima protuupalna svojstva.

Ako vas muče migrene, onda radije birajte bijelo vino jer sadrži manje tiramina koji uzrokuje glavobolje, a i mamurluk nakon koje čašice više bit će manji nego kod konzumacije crnog vina. S druge strane, bijela vina znaju uzrokovati neugodnu kiselinu u želucu i mučninu.

Rose

Kod rosea su sjemenke i kožica bile u kratkom kontaktu s tekućinom, pa zato ima i znatno manje zdravstvenih blagodati od crnog. No nedavna danska studija zaključila je kako ljudi koji piju dvije i pol boce vina tjedno ili otprilike dvije čaše dnevno smanjuju rizik od prerane smrti od onih koji potpuno apstiniraju od alkohola.

Bezalkoholno vino

Radi se na isti način kao i 'obično' vino, no tijekom rane fermentacije alkohol se uklanja iz vina. Na taj način se i smanjuje rizik od razvoja bolesti vezanih uz alkohol. Sok od grožđa se prema rezultatima istraživanja sa sveučilišta u Glasgowu pokazao kao najučinkovitiji u sprečavanju bolesti srca, kao i raznih vrsta tumora, i to zato što ima najveću koncentraciju antioksidansa od svih drugih voćnih sokova.

Promjenimo temu idemo na vino...

Kalabrija i Cirò

Neke od najljepših izreka o vinu potječu upravo iz Kalabrije. Kažu: Miegliu vinu malidittu / ca'acqua santa, tj. „Bolje vino prokleto, nego voda sveta“, te U mangiàri senza vìvari / è tronàri senza chiòvari, „Jelo bez vina je kao grmljavina bez kiše“.

Kalabresi, veliki ljubitelji vina, ponosni su na svoju tradiciju uzgoja, proizvodnje i nadasve uživanja u vinu. Još u jednom starogrčkom tekstu iz polovice 4. stoljeća prije Krista piše se o Bruziju- regiji koja „obilno izvozi odlično vino“. Upravo je Bruzio antičko ime za Kalabriju i znanstveno je utvrđeno kako su neke od najrasporstanjenijih vrsta vinovih loza donijeli Grci pri kolonizaciji u osmom stoljeću prije Krista.

Jedno od najpoznatijih i najkvalitetnijih kalabreških vina je Cirò koji je i samo ime dobilo po gradu, nekad antičkoj Cremissi, mjestu gdje je i podignut hram bogu vina, Dionisu.

Upravo ovo vino ispijali su pobjednici antičkih grčkih olimpijski igara. Danas ga se proizvodi u gradu Cirò i okolici. Vino je boje rubina i pogodno je za dugo čuvanje u podrumu. U proizvodnji se koriste sljedeće sorte vinove loze: Magliocco pomiješan s malim količinama Trebbiana ili bijelog Grecca. Uz navedeni, najpoznatiji crveni Cirò, postoje još i Cirò Rose, s većim postotkom alkohola koji starenjem dobiva zlatno-žutu boju i Cirò Bianco, svijetložute boje, nižeg postotka alokohola, suhog i harmoničkog okusa.

Cirò je prvo kalabreško vino koje je klasificirano oznakom D.O.C. 1969.

Najzačajniji proizvođači jesu Aloisio, Caparra&Siciliani, Ippolito, Lukà, Malena, Zita i posebno cjenjeni Librandi.

Ukoliko vam pod ruke padne boca, dvije vina Cirò možda vam od koristi bude i tradicionalni kalabreški recept: zec na starinski način. Potrebno vam je:

- 1 zec, već očišćen
- 2 crvena luka
- menta, mažuran, timijan
- ječmeno brašno
- 1 butelja crvenog Cirò
- kosana svinjska mast

Razdijelite zeca na dijelove i marinirajte ga dva dana u vinu u koje ste dodali začine, sol i narezani luk. Nakon toga uvaljajte komade zeca u ječmeno brašno, poslažite ih u posudu od terracotte koju ste prethodno premazali mašću.

Prelite vinom iz marinade sa svim sastojcima i stavite u vrelu pećnicu. Kada meso omekša poslužite ga vruće.

Buon apetito!

Kako mi koji govorimo i pišemo pod vlastitim imenom i sa slikom svoga lika možemo biti jednaki anonimnim žoharima iz rupe? Niti jesmo niti možemo biti. Izvolite se identificirati, gospodo i gospođe iz anonimnosti: dajte ime, pravu e-mail adresu, broj mobitela (kućni telefon ne morate), sliku – ako imate kuraže! Pa ćemo onda polemizirati do mile volje

Mudre izreke - Latinske

Audiatur et altera pars. Neka se sasluša i druga strana.

Prijatelj ti je onaj ko te upozorava na gresku,a ne onaj koji ti gresku uljepsava kako bi stekao tvoje zadovoljstvo.

Mudre izreke - Prijateljstvo

Prijatelj je netko tko razumije tvoju proslost, vjeruje u tvoju buducnost i prihvaca te danas onakvim kakav jesi!!

Mudre izreke - Prijateljstvo

Najljepse je kada u prijateljstvu sve krene lijepo, a onda kada prijatelja zavolis kao nikada nikog, kada mu das da ti se skroz priblizi, da ti ude u srce,kada mislis da si ga upoznao, onda pokaze neko svoje novo lice, onda te povrijedi, odbaci i ostavi. To je najgore. Postoje prava i iskrena prijateljstva, ali takvih je malo.

Neki su išli do kraja...Risnjak...

Drvce prijateljstva!Stari Laz...